Paj butji katar e Ombudsmanosko than kontra i diskriminacia
(Vad gör Diskrimineringsombudsmannen?)
E Ombudsmanosko than kontra i diskriminacia (DO) angažirij pe pala jeg taršošago bi diskriminaciako. O cilo amara butjako si jekh taršošago kaj si savore manušenge čačimata thaj šajimata jekhe učimaste, sajek če dženderosko-j o manuš, sajek če dženderosko identiteto lo, sajek če dženderoska ekspresiako lo, sajek če etniako lo, sajek če religiako lo, sajek če avere patjamasko lo, sajek če hendikeposko lo, sajek save seksualnone identitetosko lo thaj sajek sode beršengo lo. Te šaj resas amaro cilo, inkeras investigacia pa suspektni dukhavimata katar a antidiskriminaciako zakono. Pe sa kodi vrama dikhas, hod a butjake raj thaj a edukaciake instituciji inkeren pengi obligacia pala diskriminaciaki prevencia, te maren pe kontra i diskriminacia thaj te angažirin pe palaj promocia katar e čačimata thaj šajimata te aven jekhe učimaste.
1. Monitoringo te inkerdol a antidiskriminaciako zakono
Sako berš resen amen karing 2000 došarimaske raportura. Katar 200 kodole došarimatandar inkerdona kontrolake akciji. Kodo bušol, ame putras investigaciji thaj keras monitoringo, te inkerdon e direktivi katar antidiskriminaciako zakono. A investigaciako objekto šaj te avel po egzemplo, jeg butjako gazda, jekh komuna, jeg bolta vaj jekh špita.
Sar supervizijako autoriteto kon sam, si ame vi o šajipe, te kontrolalinas e ciloski butji katar a edukaciake instituciji thaj katar a butjake raj paj diskriminaciaki prevencia thaj paj promocia te aven e čačimata thaj šajimata ekhe učimaste.
Save pasura te šuvas?
Kana las informacia pa ‘k diskriminaciako bajo vaj pa ‘k maj učo diskriminaciako riziko, atunči las te keras jeg investigacia. Butivar avel a diskriminaciaki informacia katar jeg ženo kaj hatjarel pe personalno diskriminalime.
Maj anglunes kontaktirisaras e ženes, kon-i ansvarigo palaj organizacia, palaj asociacia vaj palaj administracia thaj pušas les pa ‘k specifično bajo. Šaj šuvas vi pušimata paj direktivi vaj pa butjake praktiki, savendar patjas ke von šaj te vezetin ži kaj diskriminacia.
Bajura savendar patjas, ke šaj te hamisisaras amen sar supervizijako autoriteto, si po egzemplo:
- ·Jeg asociacia pe kherengi sama, so rodel katar e kherenge aplikatora jeg permanento bešimaski viza; kadi traba šaj te avel jeg diskriminaciako punkto pala manuša kon roden peske bešimasko than.
- Jeg butjako gazda, kon primil p’ek vrama ande peski butji numa žuvlja
- Jekh špita, so peske pacijentos, kon nadjon čorres šunel, č’ andas tolmačo pala „teckenspråkstolk“
Deciziako akto
Ame getosaras amare investigaciji sako data jekha rezoluciasa karing i raportirime firma vaj karing o ansvarigo ženo (po egzemplo karing e kherengi agencia, karing a butjako gazda vaj karing i špita), haj das amaro komentaro pa kodo, vaj dukhadilo o zakono vaj inkerdilo. Ande decizia šaj das vi amare rekomandaciji pa kodo, save pasura palaj diskriminaciaki preventacia trobunas te šon pe. Amare deciziji naj obligatorno pala zakono, numa von šaj anen kasavo rezultato, te jeg diskriminaciaki regula parudjol vaj kak aver butjako drom inkerdjol kadej, te inkerdjol ekh futurno diskriminaciaki preventacia.
Uni bajura das vi maj dur kaj kris (cirka 1 % katar sa e došarimata). Ande kadi situacia o ombudsman (DO) lel o došarimo ande pesko vas thaj e kris kam anel jeg decizia.
2. Žutimo thaj impakto žanglimaska promociasa
E došarimaske raportura save resen amen, ame analiziris len thaj keras jekh statistika. Amare pasura, save šuvas palaj eksploracia thaj amaro permanentno dialogo e civilnone taršošagosa, lašarel o hatjarimo paj diskriminacia. Pe baza katar amaro melno žanglimo formirisaras diverzni instrumentura, te anas angle e butji palaj čačimata thaj šajimata save si jekhe učimaste thaj te das dumo i preventacia a diskriminaciaki.
Ame angažirisaras amen pala jek bidiskriminaciako taršošago, kaj si e ženenge čačimata jekhe učimaste, kodolasa ke
- keras analizi thaj raportura, te infomirisaras e ran, save keren e deciziji thaj keras impakto pe lende
- formirisaras žutimaske instrumentura pala a butjake raj, te angažirin pe von, te aven e manušenge čačimata thaj šajimata jekhe učimaste
- inkeras treningura thaj informaciake seminarura, save lašaren e aktivistongo žanglimo palaj identifikacia thaj preventacia a diskriminaciake rizikongi
- das e regeringoske sugestiji thaj proposiciji sar te paruven e zakonura, thaj
- keras ko-operacia avere ranca, te šon pe konkretni pasura.