Rad i zapošljavanje (Arbetslivet)

Poslodavac vas ne smije diskriminirati. Diskriminacija je kada se prema nekoj osobi postupa nepovoljnije nego prema drugima.

Poslodavac ne smije diskriminirati ni vas koji ste u radnom odnosu, ni vas koji tražite zaposlenje, ni vas koji ste učenik na praksi, ni vas koji ste praktikant. Zaštita od diskriminacije obuhvaća i vas koji radite kao unajmljeno ili pozajmljeno osoblje. 

Od diskriminacije ste zaštićeni i prilikom posjeta Zavodu za zapošljavanje ili tijekom pohađanja tečaja koje organizira ta institucija. 

Od diskriminacije ste zaštićeni i u kontaktima sa savezima sindikata ili organizacijama poslodavaca. Primjeri saveza sindikata su: Glavna organizacija radničkih sindikata Švedske /LO/ te Centralna sindikalna organizacija službenika /TCO/ i Unija /Unionen/. Primjeri organizacija poslodavaca su: Švedsko gospodarstvo /Svenskt Näringsliv”/, Švedski ugostiteljski poduzetnici /Sveriges Hotell- och Restaurangföretagare/ i Općine i međuopćinske zajednice Švedske /Sveriges Kommuner och Landsting/.

Od diskriminacije ste zaštićeni prilikom osnivanja vlastitog obrta i traženja novčane potpore za to, prilikom podnošenja zahtjeva za licencu za rad u određenom zanimanju i u kontaktima s blagajnama za nezaposlene.

Zadatak Ombudsmana protiv diskriminacije /DO/ je da kontrolira je li poslodavci i ostali poštuju Zakon protiv diskriminacije. 

Ako smatrate da ste doživjeli diskriminaciju na poslu, možete to prijaviti ili sindikatu ili Ombudsmanu protiv diskriminacije. Ako ste član sindikata, prvo tamo podnosite prijavu.

Diskriminaciju možete prijaviti ako se temelji na: 

  • spolu,
  • transrodnom identitetu ili izražavanju, 
  • etničkoj pripadnosti,
  • vjeri ili drugom uvjerenju,
  • invaliditetu,
  • spolnoj orijentaciji,   
  • starosnoj dobi. 

Prijavu možete podnijeti i protiv poslodavca ako taj poslodavac prema vama postupa nepovoljnije zbog toga što jeste, što ćete biti ili što ste bili na roditeljskom dopustu.

Tko može podnijeti prijavu Ombudsmanu protiv diskriminacije?

Prijavu diskriminacije možete podnijeti vi koji ste u radnom odnosu, vi koji tražite zaposlenje ili vi koji radite kao unajmljeno ili pozajmljeno osoblje. Prijavu diskriminacije mogu podnijeti i praktikanti i učenici na praksi.

Prijavu možete podnijeti i protiv poslodavca ako taj poslodavac prema vama postupa nepovoljnije zbog toga što jeste, što ćete biti ili što ste bili na roditeljskom dopustu.

Prijavu diskriminacije možete podnijeti i vi koji ste dobili otkaz. Otkaz podrazumijeva prestanak radnog odnosa. 

Od diskriminacije ste zaštićeni:

  • prilikom posjete Zavodu za zapošljavanje ili prilikom sudjelovanja u tečaju koji organizira ta institucija,
  • u kontaktima sa savezima sindikata ili organizacijama poslodavaca,
  • prilikom traženja novčane potpore u svrhu osnivanja vlastitog obrta,
  • prilikom podnošenja zahtjeva za, primjerice, izdavanje licenci za rad u određenom zanimanju,
  • u kontaktima s blagajnama za nezaposlene.

Diskriminacija je zabranjena ako se temelji na:

  • spolu,
  • transrodnom identitetu ili izražavanju, 
  • etničkoj pripadnosti,
  • vjeri ili drugom uvjerenju,
  • invaliditetu,
  • spolnoj orijentaciji, 
  • starosnoj dobi.

Što mogu prijaviti Ombudsmanu protiv diskriminacije?

Diskriminacija je kada poslodavac prema vama postupa nepovoljnije nego prema drugima zbog toga što ste, primjerice, biseksualna osoba ili zbog vaše etničke pripadnosti.

Diskriminacija postoji i onda kada vas poslodavac maltretira. Maltretirati znači postupati prema nekome na neprimjeren način. To je, primjerice, kada vas netko naziva imenima koja ne volite ili zbija neukusne šale na vaš račun.

Poslodavac je svatko tko je šef.

Ponekad je diskriminacija teško uočljiva. Jedan primjer predstavljaju odredbe koje su naizgled jednako povoljne za sve, a koje zapravo imaju manje povoljan učinak za određenu grupu ljudi, primjerice za žene.

Vi ste zaštićeni od diskriminacije na poslu. Zaštićeni ste i od diskriminacije u području rada i zapošljavanja, i to u situacijama kao što su:

  • kontakti sa Zavodom za zapošljavanje,
  • članstvo u nekoj organizaciji, primjerice organizaciji poslodavaca i organizaciji zaposlenih,
  • osnivanje vlastitog obrta, rad u okviru vlastitog obrta,  davanje novčane potpore za osnivanje vlastitog obrta, ili 
  • dobivanje licenci za rad u određenom zanimanju.

Primjeri diskriminacije u području rada i zapošljavanja

Ovdje slijede primjeri onoga što može predstavljati diskriminaciju u području rada i zapošljavanja koju možete prijaviti Ombudsmanu protiv diskriminacije:

  • Vaša plaća je niža od plaće vašeg kolege. Radite na istim poslovima ili otprilike istim poslovima. Pretpostavljate da je to zbog vašeg spola. 
  • Pozvani ste na intervju za posao. Unatoč dobrim ocjenama, ne dobivate zaposlenje. Pretpostavljate da je razlog to što poslodavac primjećuje da ste muškarac koji je na intervju došao u ženskoj odjeći.
  • Unatoč dobrim ocjenama, niste pozvani na intervju za posao. Pretpostavljate da je to zbog toga što poslodavac smatra da je vaše ime strano.  
  • Poslodavac vas naziva imenima ”fjollan” ili ”bögen”. Budući da ste se osjetili uvrijeđenim, poslodavac kaže kako se ”samo šalila”.
  • Tražili ste bolji posao na svom radnom mjestu, ali ga niste dobili. Pretpostavljate da je razlog to što se poslodavcu ne sviđa što sjedite u invalidskim kolicima.
  • Poslodavac vam kaže da ste sposobni, ali ”previše mladi” za radno mjesto šefa. 
  • Nije vam odobrena novčana potpora za osnivanje poduzeća. Pretpostavljate da je razlog to što vas osoba koja odobrava potporu smatra previše starim.
  • Morali ste prekinuti probno zaposlenje. Pretpostavljate da je razlog to što ste zatrudnjeli.
  • Na intervjuu za posao postavljeno vam je pitanje imate li AIDS. Pretpostavljate da su razlog tome poslodavčeve predrasude prema Afrošveđanima.
  • Vaše heteroseksualne kolege mogu povesti svoje supruge i muževe na proslavu u poduzeću. Vaš partner nije pozvan. Pretpostavljate da se poslodavcu ne dopada to što ste homoseksualac.
  • Plaća koju vam poslodavac daje niža je od plaća ostalih zaposlenika. Pretpostavljate da je razlog to što imate oštećenje vida.
  • Vaš poslodavac govori o stvarima koje se odnose na seks i/ili dodiruje vaše tijelo iako vi to ne želite. 
  • Zavod za zapošljavanje vam ne želi pomoći u traženju zaposlenja. Savjetnik za posredovanje u zapošljavanju kaže da poduzeće želi zaposliti samo osobe koje smatraju Šveđanima.

Zabrana kažnjavanja

Ako poslodavca prijavite zbog diskriminacije, on vas ne smije zbog toga kazniti. Kazniti može značiti, primjerice, da dobijete lošije radne zadatke ili da morate mnogo raditi prekovremeno.

Ako ih prijavite zbog diskriminacije, ne smije vas kazniti ni Zavod za zapošljavanje ni savez sindikata.

Što je maltretiranje?

Nijedna osoba ne smije biti maltretirana na radnome mjestu. Ne smijete biti maltretirani od strane poslodavca niti od strane ostalih zaposlenih.

Ne smijete biti maltretirani ni za vrijeme posjeta Zavodu za zapošljavanje niti u kontaktu sa sindikatom.

Maltretiranje je kada se prema nekoj osobi postupa na neprimjeren način, primjerice kada vas netko naziva imenima koja ne volite ili izvodi neukusne šale na vaš račun.

Maltretiranje je zabranjeno ako se temelji na:

  • spolu,
  • transrodnom identitetu ili izražavanju, 
  • etničkoj pripadnosti,
  • vjeri ili drugom uvjerenju,
  • invaliditetu,
  • spolnoj orijentaciji, 
  • starosnoj dobi.

Maltretiranje postoji kada netko govori o ljudima na način koji oni ne vole. Primjerice, da su žene, homoseksualci ili Romi ovakvi ili onakvi.

Maltretiranje postoji i kada se nekomu daju imena kao što su ”blatte”, ”zigenarjävel”, ”lappjävel”, ”mongo”, ”fjolla” ili ”hora”. Ono može postojati i ako netko nacrta kukasti križ na vašem ormaru. Maltretiranje stvara kod maltretirane osobe osjećaj povrijeđenosti, tuge, ugroženosti ili izloženosti lošem postupanju.

Različite osobe različito shvaćaju značenje maltretiranja. Vi koji doživite maltretiranje ocjenjujete je li određene riječi predstavljaju povredu dostojanstva osobe.

Različite osobe različito shvaćaju značenje maltretiranja. Vi koji doživite maltretiranje ocjenjujete je li vam nanijeta povreda dostojanstva osobe.

Odgovornost za zaustavljanje maltretiranja pripada uvijek poslodavcu.

Što je seksualno maltretiranje?

Maltretiranje može imate seksualne oblike i tada se zove ”seksualno maltretiranje”. Primjer za to je kada vas netko, protiv vaše volje, dodiruje ili kada vam netko govori da želi s vama voditi ljubav, iako vi to ne želite. Primjer za to je i kada vam netko, protiv vaše volje, želi pokazati slike seksualnog sadržaja ili kada izvodi šale na temu seksa na način koji vam se ne sviđa.  

Različite osobe različito shvaćaju značenje seksualnog maltretiranja. Vi koji doživite seksualno maltretiranje ocjenjujete čini li vam se radna sredina nesigurnom.

Recite stop!

Zakon kaže da onaj tko maltretira mora znati i shvatiti da ono što čini spada u maltretiranje. Zato vi koji doživljavate maltretiranje morate reći osobi koja vas maltretira da prestane s takvim ponašanjem, primjerice sa seksualnim maltretiranjem. 

Možete razgovarati s tom osobom ili joj možete napisati pismo. Možete također zamoliti nekog drugog da vam pomogne u vođenju razgovara s dotičnom osobom.

Ponekad, kada je riječ o ozbiljnom maltretiranju, od vas se ne zahtijeva da otvoreno iskazujete svoje protivljenje. U takvim slučajevima zakon kaže da bi osoba koja maltretira morala znati da je riječ o maltretiranju. 

Maltretiranje može predstavljati diskriminaciju

Slučaj maltretiranja od strane poslodavca zakon smatra diskriminacijom. Diskriminacija je i kada poslodavac naloži nekom drugom da vas maltretira. U takvim slučajevima poslodavca možete prijaviti ili sindikatu ili Ombudsmanu protiv diskriminacije.

Poslodavac je onaj tko je šef.

Maltretiranje od strane drugog zaposlenog ne predstavlja diskriminaciju, ali poslodavac koji sazna da ste maltretirani na radnom mjestu mora zaustaviti to maltretiranje. Na poslodavcu je odgovornost da osigura da nitko ne bude izložen maltretiranju na radnome mjestu.

Diskriminacija je ako vas maltretira onaj tko radi u:

  • Zavodu za zapošljavanje, sindikatu ili organizaciji poslodavaca,
  • poduzeću ili organizaciji koja odobrava novčanu potporu za osnivanje poduzeća,
  • organu uprave koji izdaje licence za rad u određenom zanimanju ili
    u nekoj od blagajni za nezaposlene.

Vaš poslodavac je dužan provoditi mjere sprečavanja 

Zakon kaže da poslodavac mora spriječiti maltretiranje na radnome mjestu. Izraz ”spriječiti” znači pobrinuti se da se nešto ne dogodi u budućnosti.

Zakon kaže da poslodavac s 25 ili više zaposlenih mora imati plan koji sadrži opis rada poslodavca na suzbijanju seksualnog maltretiranja i maltretiranja na temelju spola, etničke pripadnosti, vjere ili drugog uvjerenja. 

Poslodavac koji čuje ili vidi da se netko osjeća maltretiranim na poslu ima obvezu ispitati što se dogodilo. Ako je riječ o maltretiranju, poslodavac ga mora zaustaviti. 

Poslodavca koji ne poduzme ništa možete prijaviti ili svom sindikatu ili Ombudsmanu protiv diskriminacije.

Ne smijete biti kažnjeni zbog podnošenja prijave

Ako poslodavca prijavite zbog maltretiranja, on vas ne smije zbog toga kazniti.
Kazniti može značiti, primjerice, da dobijete lošije radne zadatke ili da morate mnogo raditi prekovremeno.

Ne smije vas kazniti ni Zavod za zapošljavanje niti savez sindikata, ako ih prijavite zbog maltretiranja.

Ako vas poslodavac kazni, tog poslodavca možete prijaviti Ombudsmanu protiv diskriminacije ili svom savezu sindikata.  

Kako podnosim prijavu?

Poslodavca možete prijaviti Ombudsmanu protiv diskriminacije ako smatrate da ste doživjeli diskriminaciju. Ako ste član sindikata, možete tamo podnijeti prijavu.
Ombudsmanu protiv diskriminacije možete prijaviti i ako smatrate da ste doživjeli diskriminaciju, primjerice od strane svoje blagajne za nezaposlene ili od Zavoda za zapošljavanje.

Ombudsmanu protiv diskriminacije podnosite prijavu ako ste doživjeli diskriminaciju i ona se temelji na:

  • spolu,
  • rodnom identitetu ili izražavanju, 
  • etničkoj pripadnosti,
  • vjeri ili drugom uvjerenju,
  • invaliditetu,
  • spolnoj orijentaciji, 
  • starosnoj dobi.

Prijavu možete podnijeti i u slučajevima kada poslodavac prema vama postupa manje povoljno zbog toga što jeste, što ćete biti ili što ste bili na roditeljskom dopustu.

Poslodavac koji čuje ili vidi da se netko osjeća maltretiranim na poslu mora ispitati što se dogodilo. Ako se pokaže da je riječ o maltretiranju, poslodavac mora to zaustaviti. Ako poslodavac ne poduzme ništa, možete ga prijaviti sindikatu ili Ombudsmanu protiv diskriminacije.

Vi koji imate invaliditet ostvarujete, u najvećem broju slučajeva, pravo na prilagođavanje radnog mjesta vašim potrebama. To može podrazumijevati prilagođavanje uređenja prostorije ili opreme. U većoj radnoj sredini potrebne su veće promjene, a u manjoj manje. Nazovite svoj sindikat ili Ombudsmana protiv diskriminacije za više informacija.

Zabrana dobne diskriminacije ne važi u kontaktima s blagajnama za nezaposlene.

Postupite ovako

Prijavu možete podnijeti samo ako osobno smatrate da ste doživjeli diskriminaciju. Prijava Ombudsmanu protiv diskriminacije mora biti u pismenom obliku. Zabrana diskriminacije također podrazumijeva da ne smijete biti diskriminirani zbog neke okolnosti u vašoj obitelji. Primjerice, zbog toga što vam je brat transvestit.

U prijavi navedite svoje ime, adresu i broj telefona. Također je dobro navesti adresu svoje elektronske pošte.

Potrebno je napisati ime onoga protiv koga podnosite prijavu. To može biti, primjerice, poslodavac, Zavod za zapošljavanje ili savez sindikata. Napišite i što smatrate razlogom doživljene diskriminacije.

Navedite ako smatrate da se diskriminacija temelji na etničkoj pripadnosti, vašem spolu ili starosnoj dobi. 

Ako želite podnijeti prijavu, trebate to učiniti što je prije moguće. Neki događaji na radnome mjestu vrlo brzo zastarijevaju. Ombudsman protiv diskriminacije nema mogućnost poduzimanja mjera protiv zastarjelih predmeta.  

Ako želite, prijavu možete napisati na materinskom jeziku.

Ovako postupamo kada Ombudsman protiv diskriminacije primi vašu prijavu

Kada Ombudsman protiv diskriminacije primi vašu prijavu, pristupamo ispitivanju te prijave.

To znači da pažljivo čitamo ono što ste napisali i ispitujemo što se dogodilo. Također dajemo priliku onome koga ste prijavili zbog diskriminacije da iznese svoj opis događaja.  

Ako Ombudsman protiv diskriminacije zaključi da ste doživjeli diskriminaciju, učinit će se pokušaj postizanja sporazuma putem sklapanja nagodbe između vas i protivne strane. Nagodba može podrazumijevati da dobijete ispriku ili određenu novčanu svotu.

Ako se ne može postići sporazum putem sklapanja nagodbe između vas i prijavljene strane, Ombudsman protiv diskriminacije može proslijediti predmet sudu.

Sud je organ vlasti koji odlučuje je li nešto protuzakonito.

Zabrana kažnjavanja

Ako poslodavca prijavite Ombudsmanu protiv diskriminacije ili sindikatu, on vas ne smije zbog toga kazniti.

Kazniti može značiti, primjerice, da dobijete lošije radne zadatke ili da morate mnogo raditi prekovremeno.

Ne smije vas kazniti, primjerice, ni Zavod za zapošljavanje niti blagajna za nezaposlene, ako ih prijavite Ombudsmanu protiv diskriminacije. Kažnjavanje bi se u tom slučaju moglo sastojati u tome da vam se odbije pomoć u traženju zaposlenja. 

Javni dokument

Ombudsman protiv diskriminacije je organ uprave. Dokumenti organa uprave su dostupni svima na uvid. Dokument je, primjerice, pismo organu uprave. U dokumente spada i elektronska pošta. 

Ali, ima i dokumenata koji su tajni, odnosno, drukčije rečeno, povjerljivi. One informacije koje se nalaze kod Ombudsmana protiv diskriminacije i koje su označene kao povjerljive ne možete dobiti na uvid.  

Аko imate pitanja, molimo vas obratite se Ombudsmanu protiv diskriminacije. Ako želite znati kako se piše prijava, možete razgovarate sa službenikom za ispitivanje predmeta.