Rad i zapošljavanje (Arbetslivet)

Poslodavac vas ne smije diskriminirati. Diskriminacija je kada se prema nekoj osobi postupa nepovoljnije nego prema drugima.

Poslodavac ne smije diskriminirati ni vas koji ste u radnom odnosu, ni vas koji tražite zaposlenje, ni vas koji ste učenik na praksi, ni vas koji ste praktikant. Zaštita od diskriminacije obuhvaća i vas koji radite kao unajmljeno ili pozajmljeno osoblje. 

Od diskriminacije ste zaštićeni i prilikom posjeta Zavodu za zapošljavanje ili tokom pohađanja tečaja koje organizira ta ustanova. 

Od diskriminacije ste zaštićeni i u kontaktima sa savezima sindikata ili organizacijama poslodavaca. Primjeri saveza sindikata su: Glavna organizacija radničkih sindikata Švedske /LO/ te Centralna sindikalna organizacija službenika /TCO/ i Unija /Unionen/. Primjeri organizacija poslodavaca su: Švedska privreda /Svenskt Näringsliv”/, Švedski ugostiteljski privrednici /Sveriges Hotell- och Restaurangföretagare/ i Općine i međuopćinske zajednice Švedske /Sveriges Kommuner och Landsting/.

Od diskriminacije ste zaštićeni i kada tražite novčanu potporu za osnivanje vlastitog samostalnog preduzeća, prilikom podnošenja zahtjeva za licencu za rad u određenom zanimanju i u kontaktima sa blagajnama za nezaposlene.

Zadatak Ombudsmana protiv diskriminacije /DO/ je da kontrolira da li poslodavci i ostali poštuju Zakon protiv diskriminacije. 

Ako smatrate da ste doživjeli diskriminaciju na poslu, možete to prijaviti ili sindikatu ili Ombudsmanu protiv diskriminacije. Ako ste član sindikata, prvo tamo podnosite prijavu.

Diskriminaciju možete prijaviti ako se zasniva na: 

  • polu,
  • transrodnom identitetu ili izražavanju, 
  • etničkoj pripadnosti,
  • vjeri ili drugom uvjerenju,
  • invaliditetu,
  • seksualnoj orijentaciji,   
  • starosnoj dobi. 

Prijavu možete podnijeti i protiv poslodavca ako taj poslodavac prema vama postupa nepovoljnije zbog toga što jeste, što ćete biti ili što ste bili na roditeljskom dopustu.

Ko može podnijeti prijavu Ombudsmanu protiv diskriminacije?

Prijavu diskriminacije možete podnijeti vi koji ste u radnom odnosu, vi koji tražite zaposlenje ili vi koji radite kao unajmljeno ili pozajmljeno osoblje. Prijavu diskriminacije mogu podnijeti i praktikanti i učenici na praksi.

Prijavu možete podnijeti i protiv poslodavca ako taj poslodavac prema vama postupa nepovoljnije zbog toga što jeste, što ćete biti ili što ste bili na roditeljskom dopustu.

Prijavu diskriminacije možete podnijeti i vi koji ste dobili otkaz. Otkaz podrazumijeva prestanak radnog odnosa. 

Od diskriminacije ste zaštićeni:

  • prilikom posjete Zavodu za zapošljavanje ili prilikom sudjelovanja u tečaju koji organizira ta ustanova,
  • u kontaktima sa savezima sindikata ili organizacijama poslodavaca,
  • prilikom traženja novčane potpore u svrhu osnivanja vlastitog samostalnog preduzeća,
  • prilikom podnošenja zahtjeva za npr. izdavanje licenci za rad u određenom zanimanju,
  • u kontaktima sa blagajnama za nezaposlene.

Diskriminacija je zabranjena ako se zasniva na:

  • polu,
  • transrodnom identitetu ili izražavanju, 
  • etničkoj pripadnosti,
  • vjeri ili drugom uvjerenju,
  • invaliditetu,
  • seksualnoj orijentaciji, 
  • starosnoj dobi.

Šta mogu prijaviti Ombudsmanu protiv diskriminacije?

Diskriminacija je kada poslodavac prema vama postupa nepovoljnije nego prema drugima zbog toga što ste, na primjer, biseksualna osoba ili zbog vaše etničke pripadnosti.

Diskriminacija postoji i onda kada vas poslodavac maltretira. Maltretirati znači postupati prema nekome na ružan način. To je, na primjer, kada vas neko naziva imenima koja ne volite ili zbija neukusne šale na vaš račun.

Poslodavac je svako ko je šef.

Ponekad je diskriminacija teško uočljiva. Jedan primjer predstavljaju odredbe koje su naizgled jednako povoljne za sve, a koje zapravo imaju manje povoljan učinak za određenu grupu ljudi, na primjer žene.

Vi ste zaštićeni od diskriminacije na poslu. Zaštićeni ste i od diskriminacije u području rada i zapošljavanja, i to u situacijama kao što su:

  • kontakti sa Zavodom za zapošljavanje,
  • članstvo u nekoj organizaciji, npr. organizaciji poslodavaca i organizaciji zaposlenih,
  • osnivanje vlastitog samostalnog preduzeća, rad u okviru takvog preduzeća, davanje novčane potpore za osnivanje te vrste preduzeća, ili 
  • dobivanje licenci za rad u određenom zanimanju.

Primjeri diskriminacije u području rada i zapošljavanja

Ovdje slijede primjeri onoga što može predstavljati diskriminaciju u području rada i zapošljavanja koju možete prijaviti Ombudsmanu protiv diskriminacije:

  • Vaša plaća je niža od plaće vašeg kolege. Radite na istim poslovima ili otprilike istim poslovima. Pretpostavljate da je to zbog vašeg pola. 
  • Pozvani ste na intervju za posao. Usprkos dobrim ocjenama, ne dobivate zaposlenje. Pretpostavljate da je to iz razloga što poslodavac primjećuje da ste muškarac koji je na intervju došao u ženskoj odjeći.
  • Usprkos dobrim ocjenama, niste pozvani na intervju za posao. Pretpostavljate da je to iz razloga što poslodavac smatra da imate strano ime.  
  • Poslodavac vas naziva imenima ”fjollan” ili ”bögen”. Pošto ste se osjetili uvrijeđenim, poslodavac kaže kako se ”samo šalila”.
  • Tražili ste bolji posao na svom radnom mjestu, ali ga niste dobili. Pretpostavljate da je to iz razloga što se poslodavcu ne sviđa što sjedite u invalidskim kolicima.
  • Poslodavac vam kaže da ste sposobni, ali da ste ”previše mladi” za radno mjesto šefa. 
  • Nije vam odobrena novčana potpora za osnivanje preduzeća. Pretpostavljate da je to iz razloga što vas osoba koja odobrava potporu smatra previše starim.
  • Morali ste prekinuti probno zaposlenje. Pretpostavljate da je to iz razloga što ste zatrudnjeli.
  • Na intervjuu za posao upitani ste da li imate AIDS. Pretpostavljate da su razlog tome poslodavčeve predrasude prema Afrošveđanima.
  • Vaše heteroseksualne kolege mogu povesti svoje supruge i muževe na proslavu u preduzeću. Vaš partner nije pozvan. Pretpostavljate da se poslodavcu ne sviđa to što ste homoseksualac.
  • Plaća koju vam poslodavac daje niža je od plaća ostalih zaposlenika. Pretpostavljate da je to iz razloga što imate oštećenje vida.
  • Vaš poslodavac govori o stvarima koje se odnose na seks i/ili dodiruje vaše tijelo, iako vi to ne želite. 
  • Zavod za zapošljavanje vam ne želi pomoći u traženju zaposlenja. Savjetnik za posredovanje u zapošljavanju kaže da preduzeće želi zaposliti samo osobe koje smatraju Šveđanima.

Zabrana kažnjavanja

Ako poslodavca prijavite zbog diskriminacije, on vas ne smije zbog toga kazniti. Kazniti može značiti, na primjer, da dobijete lošije radne zadatke ili da morate mnogo raditi prekovremeno.

Ne smiju vas kazniti ni Zavod za zapošljavanje a ni savez sindikata, ako ih prijavite zbog diskriminacije.

Šta je maltretiranje?

Nijedna osoba ne smije biti maltretirana na radnom mjestu. Ne smijete biti   maltretirani ni od strane poslodavca ni od strane ostalih zaposlenih.

Ne smijete biti maltretirani ni za vrijeme posjeta Zavodu za zapošljavanje niti u kontaktu sa sindikatom.

Maltretiranje je kada se prema nekoj osobi postupa na ružan način, na primjer kada vas neko naziva imenima koja ne volite ili izvodi neukusne šale na vaš račun.

Maltretiranje je zabranjeno ako se zasniva na:

  • polu,
  • transrodnom identitetu ili izražavanju, 
  • etničkoj pripadnosti,
  • vjeri ili drugom uvjerenju,
  • invaliditetu,
  • seksualnoj orijentaciji, 
  • starosnoj dobi.

Maltretiranje postoji kada neko govori o ljudima na način koji oni ne vole, na primjer, da su žene, homoseksualci ili Romi ovakvi ili onakvi.

Maltretiranje postoji i kada neko nekoga naziva imenima kao što su ”blatte”, ”zigenarjävel”, ”lappjävel”, ”mongo”, ”fjolla” ili ”hora”. Ono postoji i ako neko nacrta kukasti križ na vašem ormaru. Maltretiranje stvara kod maltretirane osobe osjećaj povrijeđenosti, tuge, ugroženosti ili izloženosti lošem postupanju. Različite osobe različito shvaćaju značenje maltretiranja. Vi koji doživite maltretiranje ocjenjujete da li smatrate da određene riječi vrijeđaju ličnost čovjeka.

Različite osobe različito shvaćaju značenje maltretiranja. Vi koji doživite maltretiranje ocjenjujete da li vam je povrijeđena ličnost.

Odgovornost za zaustavljanje maltretiranja leži uvijek na poslodavcu.

Šta je seksualno maltretiranje?

Maltretiranje može imate seksualne oblike i tada se zove ”seksualno maltretiranje”. Primjer za to je kada vas neko, protiv vaše volje, dodiruje ili kada vam neko govori da želi sa vama voditi ljubav, iako vi to ne želite. Primjer za to je i kada vam neko, protiv vaše volje, želi pokazati slike seksualnog sadržaja ili kada izvodi šale na temu seksa na način koji vam se ne sviđa.  

Različite osobe različito shvaćaju značenje seksualnog maltretiranja. Vi koji doživite seksualno maltretiranje ocjenjujete da li vam se radna sredina čini nesigurnom.

Recite stop!

Zakon kaže da onaj ko maltretira mora znati i shvatiti da ono što čini potpada pod maltretiranje. Zato vi koji doživljavate maltretiranje morate reći osobi koja vas maltretira da prestane sa takvim ponašanjem, na primjer sa seksualnim maltretiranjem. 

Možete ili povesti razgovor s tom osobom ili joj napisati pismo. Možete također zamoliti nekog da vam pomogne u razgovoru sa njom.

Ponekad, ako se radi o ozbiljnom maltretiranju, ne zahtijeva se da otvoreno iskazujete svoje protivljenje. U takvim slučajevima zakon kaže da bi osoba koja maltretira morala znati da je riječ o maltretiranju. 

Maltretiranje može predstavljati diskriminaciju 

Prema zakonu, slučaj maltretiranja od strane poslodavca predstavlja diskriminaciju. Diskriminacija je i kada poslodavac naloži nekom drugom da vas maltretira. U takvim slučajevima poslodavca možete prijaviti ili sindikatu ili Ombudsmanu protiv diskriminacije.

Poslodavac je onaj ko je šef.

Maltretiranje od strane drugog zaposlenog ne predstavlja diskriminaciju, ali poslodavac koji sazna da ste maltretirani na radnom mjestu mora zaustaviti to maltretiranje. Na poslodavcu leži odgovornost da osigura da niko ne doživi maltretiranje na radnom mjestu.

Diskriminacija je ako vas maltretira onaj ko radi u: 

  • Zavodu za zapošljavanje, sindikatu ili organizaciji poslodavaca,
  • preduzeću ili organizaciji koja odobrava novčanu potporu za osnivanje preduzeća,
  • organu uprave koji izdaje licence za rad u određenom zanimanju ili 
    blagajni za nezaposlene.

Vaš poslodavac mora provoditi mjere sprečavanja

Zakon kaže da poslodavac mora spriječiti maltretiranje na radnom mjestu. Izraz ”spriječiti” znači pobrinuti se da se nešto ne dogodi u budućnosti.

Zakon kaže da poslodavac sa 25 ili više zaposlenih mora imati plan koji sadrži opis rada poslodavca na suzbijanju seksualnog maltretiranja i maltretiranja na osnovu pola, etničke pripadnosti, vjere ili drugog uvjerenja. 

Poslodavac koji čuje ili vidi da se neko osjeća maltretiranim na poslu mora ispitati šta se dogodilo i ako se pokaže da je riječ o maltretiranju, om mora zaustaviti njegovu pojavu. 

Ako poslodavac ne preduzme ništa, možete ga prijaviti ili svom sindikatu ili Ombudsmanu protiv diskriminacije.

Ne smijete biti kažnjeni zbog podnošenja prijave 

Ako poslodavca prijavite zbog maltretiranja, on vas ne smije zbog toga kazniti.
Kazniti može značiti, na primjer, da dobijete lošije radne zadatke ili da morate mnogo raditi prekovremeno.

Ne smije vas kazniti ni Zavod za zapošljavanje niti savez sindikata, ako ih prijavite zbog maltretiranja.

Ako vas poslodavac kazni, tog poslodavca možete prijaviti Ombudsmanu protiv diskriminacije ili svom savezu sindikata.

Kako podnosim prijavu?

Poslodavca možete prijaviti Ombudsmanu protiv diskriminacije ako smatrate da ste doživjeli diskriminaciju. Ako ste član sindikata, možete tamo podnijeti prijavu.

Ombudsmanu protiv diskriminacije možete prijaviti i ako smatrate da ste doživjeli diskriminaciju, na primjer, od strane svoje blagajne za nezaposlene ili Zavoda za zapošljavanje.

Ombudsmanu protiv diskriminacije podnosite prijavu ako ste doživjeli diskriminaciju i ona se zasniva na:

  • polu,
  • rodnom identitetu ili izražavanju, 
  • etničkoj pripadnosti,
  • vjeri ili drugom uvjerenju,
  • invaliditetu,
  • seksualnoj orijentaciji, 
  • starosnoj dobi.

Prijavu možete podnijeti i u slučajevima kada poslodavac prema vama postupa manje povoljno zbog toga što jeste, što ćete biti ili što ste bili na roditeljskom dopustu.

Poslodavac koji čuje ili vidi da se neko osjeća maltretiranim na poslu mora ispitati šta se dogodilo. Ako se pokaže da je riječ o maltretiranju, poslodavac mora to zaustaviti. Ako poslodavac ne preduzme ništa, možete ga prijaviti sindikatu ili Ombudsmanu protiv diskriminacije.

Vi koji imate invaliditet ostvarujete, u najvećem broju slučajeva, pravo na prilagođavanje radnog mjesta vašim potrebama. To može podrazumijevati prilagođavanje uređenja prostorije ili opreme. U većoj radnoj sredini potrebne su veće promjene, a u manjoj manje. Nazovite svoj sindikat ili Ombudsmana protiv diskriminacije za više informacija.

Zabrana starosne diskriminacije ne važi u kontaktima sa blagajnama za nezaposlene.

Postupite ovako

Prijavu možete podnijeti samo ako osobno smatrate da ste doživjeli diskriminaciju. Prijava Ombudsmanu protiv diskriminacije mora biti u pismenom obliku. Zabrana diskriminacije uključuje i diskriminatorno postupanje na osnovu porodičnih prilika. Na primjer, ne smijete biti diskriminirani zbog toga što vam je brat transvestit.

U prijavi navedite svoje ime, adresu i broj telefona. Također je dobro ako navedete adresu svoje elektronske pošte.

Potrebno je napisati ime onoga protiv koga podnosite prijavu. To može biti, na primjer, poslodavac, Zavod za zapošljavanje ili savez sindikata. Napišite i šta smatrate razlogom doživljene diskriminacije.

Navedite ako smatrate da se diskriminacija zasniva na etničkoj pripadnosti, vašem polu ili starosnoj dobi. 

Ako želite podnijeti prijavu, trebate to učiniti što prije. Neki događaji na radnom mjestu vrlo brzo zastarijevaju. Ombudsman protiv diskriminacije ne može preduzeti mjere protiv zastarjelih predmeta.  

Ako prijavu želite napisati na maternjem jeziku, imate i tu mogućnost.

Ovako postupamo kada Ombudsman protiv diskriminacije primi vašu prijavu

Kada vaša prijava stigne u ured Ombudsmana protiv diskriminacije, pristupamo njenom ispitivanju.

To znači da pažljivo čitamo ono što ste napisali i ispitujemo šta se dogodilo. Istovremeno dajemo priliku onome koga ste prijavili zbog diskriminacije da ispriča šta se dogodilo. 

Ako Ombudsman protiv diskriminacije zaključi da ste doživjeli diskriminaciju, učinit će se pokušaj postizanja sporazuma putem poravnanja između vas i protivne strane. Poravnanje može značiti da vam se uputi izvinjenje ili plati određeni novčani iznos.

Ako sporazum putem poravnanja između vas i prijavljene strane nije moguć, Ombudsman protiv diskriminacije može proslijediti predmet sudu. 
Sud je organ vlasti koji odlučuje da li je nešto u suprotnosti sa zakonom.

Zabrana kažnjavanja

Ako poslodavca prijavite Ombudsmanu protiv diskriminacije ili sindikatu, on vas ne smije zbog toga kazniti.

Kazniti može značiti, na primjer, da dobijete lošije radne zadatke ili da morate mnogo raditi prekovremeno.

Ne smije vas kazniti, ne primjer, ni Zavod za zapošljavanje niti blagajna za nezaposlene, ako ih prijavite Ombudsmanu protiv diskriminacije. Kažnjavanje bi u tom slučaju moglo značiti da vam se odbije pomoć u traženju zaposlenja. 

Javni dokument

Ombudsman protiv diskriminacije je organ uprave. Dokumenti organa uprave su dostupni svima na uvid. Dokument je, na primjer, pismo organu uprave. U dokumente spada i elektronska pošta. 

Ali, ima i dokumenata koji su tajni, odnosno, drukčije rečeno, povjerljivi. One informacije koje se nalaze kod Ombudsmana protiv diskriminacije i koje su označene kao povjerljive ne možete dobiti na uvid.  

Аko imate pitanja, molimo vas obratite se Ombudsmanu protiv diskriminacije. Ako želite znati kako se piše prijava, možete razgovarate sa službenikom za ispitivanje predmeta.