Druga područja društvenog života (Andra samhällsområden)

Zakon protiv diskriminacije štiti od pojave diskriminacije u različitim područjima društvenog života. Zaštitu od diskriminacije imate, na primjer, prilikom kupovine u prodavnici, iznajmljivanja stana, boravka u bolnici i korištenja usluga Blagajne za socijalno osiguranje.

Diskriminacija je kada se prema nekoj osobi postupa nepovoljnije nego prema drugima.  

Ombudsman protiv diskriminacije /DO/ radi na suzbijanju diskriminacije i kontrolira poštovanje Zakona o diskriminaciji.

Ombudsmanu protiv diskriminacije možete podnijeti prijavu ako smatrate da ste doživjeli diskriminaciju koja se zasniva na:

  • polu, 
  • transrodnom identitetu ili izražavanju, 
  • etničkoj pripadnosti, 
  • vjeri ili drugom uvjerenju,
  • invaliditetu, 
  • seksualnoj orijentaciji,  
  • starosnoj dobi.

Ko može podnijeti prijavu?

Prijavu diskriminacije možete podnijeti vi koji ste, na primjer, korisnik usluga ili klijent izvjesnog preduzeća ili organa uprave i doživite da njihovo osoblje prema vama postupa nepovoljnije nego prema drugima zbog toga što ste, na primjer, biseksualna osoba, ili zbog toga što ste rođeni u nekoj drugoj zemlji, a ne u Švedskoj.  

Prijavu možete podnijeti i u slučaju da se smatrate maltretiranim.

Diskriminacija je zabranjena ako se zasniva na:

  • polu, 
  • transrodnom identitetu ili izražavanju, 
  • etničkoj pripadnosti, 
  • vjeri ili drugom uvjerenju,
  • invaliditetu, 
  • seksualnoj orijentaciji.  

U kojim je situacijama diskriminacija zabranjena?

Diskriminacija je zabranjena ako je vezana za, na primjer:

  • kupovinu ili prodaju roba i usluga,
  • okupljanja otvorena za javnost, npr. tržnice ili koncerte,
  • socijalnu zaštitu i korištenje posebnih usluga prijevoza /färdtjänst/,
  • usluge Blagajne socijalnog osiguranja, 
  • državnu novčanu potporu za obrazovanje, 
  • služenje vojne obaveze,
  • zapošljavanje u državnom i općinskom sektoru.
    To znači da niko od zaposlenih u državnom sektoru ili sektoru općina i međuopćinskih zajednica ne smije ni prema kome ružno postupati.

Oni koje možete prijaviti zbog diskriminacije su, na primjer, općina, organ uprave ili preduzeće, kao i bolnica ili Blagajna socijalnog osiguranja. Maltretiranje od strane susjeda ne možete prijaviti Ombudsmanu protiv diskriminacije, ali takvo maltretiranje možete prijaviti policiji.

Šta mogu prijaviti?

Primjer diskriminacija je kada organ uprave ili preduzeće prema vama postupa nepovoljnije nego prema drugima zbog toga što ste, na primjer, biseksualna osoba ili zbog vaše etničke pripadnosti. Biseksualna je ona osoba koja osjeća privlačnost prema oba pola i može se zaljubiti i u žene i u muškarce.

Ombudsmanu protiv diskriminacije možete prijaviti i doživljeno maltretiranje. Maltretiranje je kada se prema nekome postupa na ružan način, na primjer kada vas neko naziva imenima koja ne volite ili izvodi neukusne šale na vaš račun.

Osobi koja radi, npr. u Službi za socijalnu zaštitu, zabranjeno je također da nekom drugom naredi da vas maltretira.

Ponekad je diskriminacija teško uočljiva. Jedan primjer predstavljaju odredbe koje su naizgled jednako povoljne za sve, a koje zapravo imaju manje povoljan učinak, na primjer žene.

Primjeri diskriminacije

Ovdje slijede primjeri onoga što možete prijaviti Ombudsmanu protiv diskriminacije:

  • Ne možete unajmiti stan od stanodavca. Pretpostavljate da je razlog to što ste Rom.  
  • Trudni ste i imate jake bolove u leđima.
  • Ne možete raditi, ali vam Blagajna socijalnog osiguranja ne  odobrava bolesničku naknadu.
  • Noćni klub vam kaže da ne možete ući jer ste transvestit.
  • Vi ste homoseksualac. Ne možete posjetiti svog povrijeđenog partnera jer vas bolnica ne smatra rođakom.
  • Ne možete ući u restoran. Pretpostavljate da je razlog to što primjećuju da imate oštećenje uzrokovano cerebralnom paralizom.
  • Doživljavate seksualno maltretiranje tokom služenja vojnog roka.
  • Ne možete kupiti člansku karticu za teretanu zato što nosite maramu.

Zabrana kažnjavanja

Ako prijavite, na primjer, organ uprave ili preduzeće zbog diskriminacije, oni vas ne smiju zbog toga kazniti.

Kazniti može značiti, između ostalog, da vam se zbog prijave diskriminacije ne dozvoli ulazak u prijavljenu prodavnicu ili restoran.

Kazniti može značiti i da vas stanodavac maltretira pošto ste ga prijavili ili da dom zdravlja odbija da vas primi.

Kažnjavanje možete prijaviti Ombudsmanu protiv diskriminacije.

Šta je maltretiranje?

Maltretiranje je kada se prema nekoj osobi postupa na ružan način, na primjer kada vas neko naziva imenima koja ne volite ili izvodi neukusne šale na vaš račun.

Maltretiranje je zabranjeno ako se zasniva na:

  • polu, 
  • transrodnom identitetu ili izražavanju, 
  • etničkoj pripadnosti, 
  • vjeri ili drugom uvjerenju,
  • invaliditetu, 
  • seksualnoj orijentaciji.  

Maltretiranje postoji kada neko govori o ljudima na način koji oni ne vole. Na primjer, da su žene ili homoseksualci ili pripadnici Sami naroda ovakvi ili onakvi.

Maltretiranje postoji i kada neko nekoga naziva imenima kao što su ”blatte”, ”zigenarjävel”, ”lappjävel”, ”mongo”, ”fjolla” ili ”hora”. Maltretiranje stvara kod maltretirane osobe osjećaj povrijeđenosti, tuge, ugroženosti ili izloženosti lošem postupanju. Različite osobe različito shvaćaju značenje maltretiranja. Vi koji doživite maltretiranje ocjenjujete da li vam je povrijeđena ličnost.

Šta je seksualno maltretiranje?

Maltretiranje može imati seksualne oblike i tada se zove ”seksualno maltretiranje”. Primjer za to je kada vas neko, protiv vaše volje, dodiruje ili kada vam neko govori da želi voditi ljubav sa vama, iako vi to želite. Primjer seksualnog maltretiranja je i kada vam neko želi pokazati slike seksualnog sadržaja koje vi ne želite vidjeti ili kada neko izvodi neukusne šale na temu seksa na način koji vam se ne sviđa.

Različite osobe različito shvaćaju značenje seksualnog maltretiranja. Vi koji  doživite to maltretiranje ocjenjujete da li se osjećate nesigurno u danoj situaciji.

Recite stop!

Ako doživite maltretiranje, važno je da kažete osobi koja vas maltretira da vam se ne sviđa to što ona čini ili kaže. Važno je i da joj stavite do znanja da želite da prestane sa maltretiranjem. Možete također zamoliti nekog da vam pomogne u razgovoru sa dotičnom osobom. 

Ponekad, ako se radi o ozbiljnom maltretiranju, ne zahtijeva se da otvoreno iskazujete svoje protivljenje. U takvim slučajevima zakon kaže da bi osoba koja maltretira morala znati da je riječ o maltretiranju. 

Zabrana kažnjavanja

Ako prodavnicu, na primjer, prijavite zbog maltretiranja, ona vas ne smije zbog toga kazniti.

Ako ste kažnjeni zbog podnošenja prijave, možete to prijaviti Ombudsmanu protiv diskriminacije. 

Kako podnosim prijavu?

Prijavu Ombudsmanu protiv diskriminacije možete podnijeti ako smatrate da ste doživjeli diskriminaciju koja se zasniva na:

  • polu, 
  • transrodnom identitetu ili izražavanju, 
  • etničkoj pripadnosti, 
  • vjeri ili drugom uvjerenju,
  • invaliditetu, 
  • seksualnoj orijentaciji,

Oni koje možete prijaviti zbog diskriminacije su, na primjer, općina, organ uprave ili preduzeće, kao i bolnica ili Blagajna socijalnog osiguranja. Maltretiranje od strane susjeda ne možete prijaviti Ombudsmanu protiv diskriminacije, ali takvo maltretiranje možete prijaviti policiji.

Postupite ovako

Prijavu možete podnijeti samo ako osobno smatrate da ste doživjeli diskriminaciju. Ako ste mlađi od 18 godina, neophodno je da roditelj ili osoba koja obavlja roditeljsko staranje odobri da Ombudsman protiv diskriminacije proslijedi predmet sudu.

Zakon zabranjuje i diskriminaciju zbog porodičnih prilika, pa tako, na primjer, ne smijete biti maltretirani i diskriminirani zbog toga što su vam roditelji homoseksualci.

U prijavi navedite svoje ime, adresu i broj telefona. Također je dobro navesti adresu svoje elektronske pošte.

Potrebno je napisati i ime preduzeća ili organa uprave protiv kojeg podnosite prijavu. Napišite i šta smatrate razlogom doživljene diskriminacije. Navedite, također, da li smatrate da se diskriminacija zasniva na, npr. vašem invaliditetu, vašoj etničkoj pripadnosti ili vašoj vjeri.

Ako želite podnijeti prijavu, učinite to što prije.

Ovako postupamo kada Ombudsman protiv diskriminacije primi vašu prijavu 

Kada vaša prijava stigne u ured Ombudsmana protiv diskriminacije, pristupamo njenom ispitivanju. To znači da pažljivo čitamo ono što ste napisali i ispitujemo šta se dogodilo. Onaj koga ste prijavili zbog diskriminacije ili maltretiranja također dobiva priliku da ispriča šta se dogodilo.

Ako se utvrdi da ste doživjeli diskriminaciju, Ombudsman protiv diskriminacije pokušava postići sporazum putem sklapanja poravnanja između vas i protivne strane. Poravnanje može značiti da vam onaj ko vas je diskriminirao uputi izvinjenje ili isplati određeni novčani iznos. 

Ako nije moguć sporazum putem poravnanja između vas i prijavljene strane, Ombudsman protiv diskriminacije može proslijediti predmet sudu.
Sud je organ vlasti koji odlučuje da li je nešto u suprotnosti sa zakonom.

Zabrana kažnjavanja

Ako prodavnicu ili preduzeće prijavite zbog diskriminacije, oni vas ne smiju zbog toga kazniti.

Ako podnošenje prijave ipak dovede do kažnjavanja, možete to prijaviti Ombudsmanu protiv diskriminacije.

Javni dokument

Ombudsman protiv diskriminacije je organ uprave. Dokumenti organa uprave su dostupni svima na uvid. Dokument je, na primjer, pismo organu uprave. U dokumente spada i elektronska pošta. 

Ali, ima i dokumenata koji su tajni, odnosno, drukčije rečeno, povjerljivi.  One informacije koje se nalaze kod Ombudsmana protiv diskriminacije i koje su označene kao povjerljive ne možete dobiti na uvid.  

Аko imate pitanja, molimo vas obratite se Ombudsmanu protiv diskriminacije. Ako želite znati kako se piše prijava, možete razgovarate sa službenikom za ispitivanje predmeta.

Na ovoj strani, desno, nalaze se kontakt podaci službenika za ispitivanje predmeta.